BENVENUTI, Angelo de

BENVENUTI, Angelo de, pravnik, pisac i pjesnik (Zadar, 21. III 1776 — Zadar, 2. X 1839), sin Bonaventure, plemića podrijetlom iz Bergama i Marije Pasqualigo iz San Daniele del Friuli. Prvim znanjima poučio ga je Ivan Jurović, pripravivši ga i za studij na sveučilištu temeljitom naobrazbom iz književnosti i filozofije. Studirao je pravo u Padovi stekavši 1802. doktorat obaju prava. Za prve austrijske uprave u Dalmaciji imenovan je 1798. asistentom u financijsko-fiskalnom resoru pri Uredu savjetnikâ vlade (vijeća) za Dalmaciju, koji je vodio T. Pasquali. Za francuske vladavine spominje se 1807. kao predstojnik pravosuđa (glavar Razdiglienja varhu pravde), a za austrijske i britanske opsade Zadra potkraj 1813. potpisao je 1. XII te god., kao prokurator Okružnog suda prve instance i sudac Prizivnog suda u Zadru, memorandum predstavnika grada francuskom zapovjedniku Dalmacije i Zadra barunu Roizeu (Roiséu) sa zahtjevom da odustane od daljnje obrane grada (spis u zbirci Feldakten 1813, fasc. 12, n. 1, Kriegsarchiv, Beč). Za druge austrijske uprave B. je postavljen za savjetnika Prizivnog suda za Dalmaciju u Zadru, a u siječnju 1820. imenovan je predsjednikom suda u Dubrovniku (Tribunale collegiale di Ragusa), gdje je prijateljevao s braćom Appendini, Vlahom Stullijem, Antunom Kaznačićem i drugim dubrovačkim pjesnicima i latinistima. No već 1822. imenovan je kameralnim prokuratorom i vladinim savjetnikom te članom Heraldičke komisije za Dalmaciju; bio je i predsjednik Administrativne komisije desetine za Dalmaciju. Za svoj rad dobio je od Napoleona I srebrnu medalju (1807). Kranjska kmetijska družba imenovala ga je 4. V 1830. počasnim članom, a 1838, kao jedan od osnivača zadarskoga Narodnog muzeja (Museo nazionale), postavljen je za njegova upravitelja. — Uz činovnički posao bavio se i književnošću. Bio je velik poštovalac Dantea i komentator njegova djela. Pisao je sonete i pohvalne govore. Samo neki od njih su tiskani, dok su mnogi ostali u rukopisu i čuvaju se kod nasljednika u Italiji. Neki sastavci o fiskalnim problemima Dalmacije u prvoj pol. XIX st. ostali su također u rukopisu.